thumb|Drug Isus Hrist Isus Hrist je važan lik u dve od tri abramahske religije, hrišćanstvu i islamu. Hrišćani ga smatraju mesijom i sinom božjim, koji je umro na krstu zarad ljudskih greha, vaskrsao i vratio se na nebo, svome ocu na nebu. U islamu pak, Isus, tj Isa, je samo još jedan prorok koji je prethodio poslednjem proroku, Muhamedu.
Postojanje Isusa nije sa sigurnošću istorijski utemeljeno, jer su jedini izvori o njegovom životu jevanđelja pisana znatno posle njegove navodne smrti i međusobno kontradiktorna. Sa druge strane, hroničari koji bi trebalo da su Isusovi savremenici uopšte ne pominju čoveka koji oživljava mrtve, drži besede na gorama pred masama ili pravi haos po hramu.
Žitije Isusovo[]
Ako se pretpostavi da je neko po imenu Isus zaista radio stvari koje mu se pripisuje, prvi problem o njegovom životu počinje već pre njegovog rođenja. Prema jevanđeljima po Mateju i Luki (napisana nekoliko decenija posle navodnog Isusovog raspeća od ljudi koji nisu upoznali Isusa), Isus je rođen u judejskom gradiću Vitlejemu od majke Marije, koja je bila devica. Trudnoću je bez seksa začeo Sveti duh. Jevanđelje po Luci iznosi priču kako je Mariju u snu posetio anđeo Gavrilo da joj obavesti da je odabrana da nosi Sina božjeg (Luka 1:26–38). Isusov otac je mogao biti i Marijin muž, čovek po imenu Josif ili bilo koji muškarac sposoban da napravi dete jednoj devici.
Drugi problem je godina Isusovog tobožnjeg rođenja. Hrišćani računaju vreme prema godini Hristovog rođenja, međutim jevanđelja po i po Marku i po Luki daju protivrečne indicije. Prema Mateju, Isus je rođen za vreme kralja Iroda Velikog, koji je umro 4. godine p. n. e., dok Luka tvrdi da je Isus rođen za vreme rimskog popisa stanovništva koji je naredio namesnik Kvirinije koji nije stupio na taj položaj pre 6. godine nove ere. Ipak, Judeja tada još uvek nije bila rimska provincija, već klijensta kraljevina, pa je besmisleno da Rimljani sprovode popis, a inače prilikom popisa Rimljani nisu zahtevali da se ljudi sele iz mesta stanovanja (u ovom slučaju Nazaret) u rodno mesto oca (u ovom slučaju Vitlejem).
Priča o popisu se čini kao dobar razlog zašto neko iz tada-verovatno-još-nepostojećeg naselja Nazareta u Galileji ide u Vitlejem u Judeji, gde je prema proročanstvu, trebalo da se rodi mesija koji će biti potomak cara Davida. Tu na scenu stupa druga kontradiktornost između Mateje i Luke: ko su Josifovi preci? Mateje navodi rodoslov od Davida ka Josifu: David-Solomon-Rovoam-Avija-Asa-Josafat-Joram-Ozija-Joatam-Ahay-Ezekija-Manasija-Amon-Josija-Jehonija-Salataiilo-Zorovavel-Aviud-Eliakim-Azor-Sadok-Ahim-Eliud-Eleazar-Matan-Jakov-Josif, dok Luka navodi sledeći radosled: David-Natan-Matat-Mainan-Melej-Eliakim-Jonan-Josif-Juda-Simeun-Levi-Matat-Jorim-Eliazer-Josija-Irov-Elmodam-Kosam-Adi-Melhi-Niri-Salataiilo-Zorovavel-Risi-Joan-Juda-Josif-Semej-Matat-Maat-Nangej-Esli-Naum-Amos-Matatij-Josif-Janej-Melhijna-Levi-Matat-Elij-Josif. Naravno, oba rodoslova su izmišljena: zar bi neko vodio rodoslovI to u društvu sa šačicom pismenih na paprisu i pergamentu koji su bili luksuz? Ili bi se ljudi mučili da to prenose sa kolena na koleno? Samo zato što je eto tako neko verovao da će kroz hijadu godina dete poslednjeg izdanka ove porodice - običnog stolara - biti mesija? Dodatni problem - kako Isus može biti Davidov potomak, ako je njegov otac Bog? Koji je jedno sa Bogom sinom, koji je jedno sa Svetim duhom. Nažalost, postoje ljudi kojima ovo nije nimalo besmisleno. Čudni su putevi Gospodnji. Kategorija:Hrišćanstvo Kategorija:Islam